AZUFAMA IP-2020-02-9423
Autor: Prof. dr. sc. Hrvoje Brkić
Katedra za forenzičku stomatologiju
Zavod za dentalnu antropologiju
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Utvrđivanje identiteta, dentalnog profila ili vrednovanja stomatoloških grešaka u svakodnevnoj praksi samo su neki od segmenata koje pokriva područje forenzične stomatologije i bioarheologije. Uvođenjem toga područja na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tijekom Domovinskog rata i utvrđivanjem identiteta ekshumiranih žrtava iz masovnih grobnica započelo je stvaranje novog područja koje je uvedeno u visoko obrazovanje i istraživački rad. 

Prva Katedra za forenzičnu stomatologiju osnovana je prije četvrt stoljeća na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu kroz koju su se obrazovali nastavnici, studenti integriranog i poslijediplomskih studija, kao i kolege s terena kroz cjeloživotno obrazovanje.

Kako bi struka mogla napredovati u praksi, prethode joj i znanstvena istraživanja različitih postupaka za primjenu u praksi, odnosno praktična primjena u svakodnevici koja je nastala na bazi znanstvenih činjenica. Katedra za forenzičnu stomatologiju koja djeluje unutar Zavoda za dentalnu antropologiju dodiruje i onaj manji segment analize arheoloških uzoraka ljudskih skeleta i zubi. 

Iskusni nastavnici koji su svoju znanstveno-nastavnu karijeru izgradili kroz spomenuti zavod udružili su se s kolegama s drugih sveučilišta i institucija te napisali znanstveno-istraživački projekt koji su ocjenjivali ugledni međunarodni recenzenti te zahvaljujući Hrvatskoj zakladi za znanost dobili i financiranje ovog projekta tijekom iduće četiri godine.

Tako je Stomatološki fakultet u Zagrebu postao bogatijim za još jedan projekt čiji je idejni začetnik prof. dr. sc. Hrvoje Brkić. Službeni naslov projekta je “Analiza zuba u forenzičnim i arheološkim istraživanjima” – AZUFAMA; IP-2020-20-9423.

Slika 1: Ortopantomogram osobe koja potražuje azil u RH. Analiza razvoja korjenova trećih kutnjaka na ortopantomogramu potvrđuje starost osobe iznad 18 godina, a dobivena je analizom nekoliko znanstvenih metoda. Potražitelj nije dobio azil zbog starosti iznad 18 godina.

Tim istraživača sačinjen je od znanstvenika koji su svoju karijeru izgradili upravo na ovom interesantnom području: prof. dr. sc. Sandra Anić Milošević, izv. prof. dr. sc. Jelena Dumančić, izv. prof. dr. sc. Marin Vodanović i prof. emeritus Jadranka Keros sa Stomatološkog fakulteta. 

Nadalje tim čine prof. dr. sc. Mario Šlaus, voditelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, doc. dr. sc. Ivan Galić i dr. sc. Ana Družijanić sa Studija dentalne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i prof. dr. sc. Kurt Alt s Privatnog sveučilišta Danube Krems. 

Unutar tima djeluju i dvije vanjske suradnice mr. sc. Minja Birimiša i dr. med. dent Marina Marić koje unutar projekta izrađuju svoje doktorske disertacije. Navedena imena znanstvenika garancija su uspješnosti projekta AZUFAMA. 

Osnovni ciljevi istraživanja tijekom četiri godine baziraju se na:
Određivanju dentalne dobi u djece
Određivanje dentalne dobi u adolescenata
Određivanje dentalne dobi u odraslih i starijih osoba
Određivanje dentalne dobi na arheološkim uzorcima iz nekoliko nalazišta i različitih razdoblja.

Slike 2-4: Uzdužni rezovi zubi. Za životne promjene na zubima kao što su abrazija cakline, translucencija apikalnog dentina, količina celularnog cementa, količina sekundarnog dentina i razina alveolne kosti, možemo kvalitativno ocijenjivati posebnim formulama te ih koristiti za procjenu dentalne dobi u odraslih i starijih.

Svi navedeni ciljevi bit će ostvareni istraživanjima na mikrostrukturama, makrostrukturama zubi te na razvojnim promjena zubnih korjenova očitavanih s ortopantomograma. Sustav velikih brojeva očitanih s ortopantomograma upotrijebit će se i u stvaranju baze za određivanje dentalne dobi uz izgradnju i primjenu umjetne inteligencije. 

Faze razvoja korjenova trećih kutnjaka očitanih s ortopantomograma pripomoći će u određivanju dentalne dobi punoljetnih tinejdžera jer ova je metoda u svijetu izrazito pravno važna zbog učestalih zahtjeva azilanata, a bez pravovaljanih osobnih dokumenata.

Putem izrade histoloških rezova nativnih preparata zubi donatora u dobi od 15 do 80 godina promatrat će se debljina pojedinih zubnih tkiva koja će se statističkim postupcima korelirati s poznatom kronološkom dobi, a dobiveni rezultati i njihova statistička analiza pokazat će odgovara li debljina zubnih tkiva pojedinoj dobnoj skupini i mogućnost njezine primjene u svakodnevnoj forenzičkoj praksi.

Nadalje, tu je i promatranje istrošenosti zubnih kruna tijekom života te mogućnost izračuna istrošenosti s pomoću kompjutorskog programa i primjene u neinvazivnim postupcima za određivanje dentalne dobi na zubima naših predaka. Izolacija stabilnih izotopa iz zubnih tkiva utvrdit će vrijeme u kojima su živjeli drevni narodi, čime su se hranili i jesu li migrirali tijekom života. 

Pregršt različitih postupaka i velika količina uzoraka i znanstvene opreme koja se planira kupiti, zasigurno će tijekom sljedeće četiri godine polučiti i kvalitetne rezultate koje ćemo prezentirati na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama, znanstvenim časopisima, razvoju znanstvenog laboratorija Zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i produkciji izvrsnih mladih znanstvenika.

Objavljeno u časopisu Dental Tribune Hr. 2-2021.

Slika 1: Ortopantomogram osobe koja potražuje azil u RH. Analiza razvoja korjenova trećih kutnjaka na ortopantomogramu potvrđuje starost osobe iznad 18 godina, a dobivena je analizom nekoliko znanstvenih metoda. Potražitelj nije dobio azil zbog starosti iznad 18 godina.

Slike 2-4: Uzdužni rezovi zubi. Za životne promjene na zubima kao što su abrazija cakline, translucencija apikalnog dentina, količina celularnog cementa, količina sekundarnog dentina i razina alveolne kosti, možemo kvalitativno ocijenjivati posebnim formulama te ih koristiti za procjenu dentalne dobi u odraslih i starijih.