Autori: dr.sc. Larisa Musić i izv.prof.dr.sc. Joško Viskić
Umjetna inteligencija (UI) postaje sve važniji alat u mnogim industrijama, uključujući i dentalnu medicinu. Područje dentalne medicine ovisi o sposobnosti preciznog dijagnosticiranja i liječenja oralnih zdravstvenih problema, a UI ima potencijal poboljšati učinkovitost i točnost ovih procesa. U ovom ćemo članku istražiti trenutačne i potencijalne primjene UI u dentalnoj medicini, uključujući analizu slika, dijagnozu i planiranje liječenja.
Jedna od najviše obećavajućih primjena UI-ja u dentalnoj medicini je analiza slika. Dentalne rendgenske snimke i druge tehnike snimanja često se upotrebljavaju za dijagnosticiranje i praćenje oralnih zdravstvenih problema. Međutim, tumačenje ovih slika može biti vremenski zahtjevno i podložno ljudskoj pogrešci. Algoritmi UI-ja razvijeni su za analizu dentalnih slika i automatski prepoznaju potencijalne probleme, poput karijesa, parodontalne bolesti i oralnog raka. Ti algoritmi također mogu pomoći u otkrivanju ranih znakova bolesti, što može dovesti do učinkovitijeg liječenja i boljih rezultata za pacijente.
Pored analize slika, UI se također upotrebljava za poboljšanje točnosti dijagnoze u dentalnoj medicini. Na primjer, algoritmi UI-ja mogu se trenirati za analizu podataka pacijenata, uključujući medicinsku povijest, simptome i laboratorijske rezultate, kako bi prepoznali uzorke i postavili preciznije dijagnoze. Ovo može pomoći stomatolozima da brzo i točno identificiraju oralne zdravstvene probleme i razviju odgovarajuće planove liječenja.
Još jedna potencijalna primjena UI-ja u dentalnoj medicini je planiranje liječenja. Proces planiranja i izvođenja dentalnog liječenja može biti kompleksan i vremenski zahtjevan. Algoritmi UI-ja mogu se upotrebljavati za analizu podataka pacijenata i stvaranje individualiziranih planova liječenja koji uzimaju u obzir čimbenike kao što su pacijentova povijest bolesti, trenutno stanje oralnog zdravlja i financijska ograničenja. Ovi algoritmi također mogu pomoći u planiranju i izvođenju složenih postupaka kao što su ortodoncija i ugradnja implantata.
UI se također upotrebljava za poboljšanje učinkovitosti i točnosti stomatoloških zahvata. Na primjer, razvijaju se roboti koji pomažu u postavljanju zubnih implantata. Ove robote mogu kontrolirati stomatolozi kako bi se osiguralo točno postavljanje i smanjio rizik od komplikacija. Također se razvijaju alati pokretani umjetnom inteligencijom za pomoć u pripremi zuba za restaurativne postupke kao što su ispuni i krunice.
Unatoč brojnim potencijalnim prednostima umjetne inteligencije u dentalnoj medicini, postoje i neki izazovi s kojima se treba pozabaviti. Jedan od najvećih izazova je potreba za velikim količinama podataka za treniranje algoritama UI-ja. Ovi podaci moraju biti visoke kvalitete i točno označeni kako bi se osiguralo da algoritmi mogu napraviti točna predviđanja. Osim toga, postoji potreba za povećanom suradnjom između doktora dentalne medicine, računalnih znanstvenika i drugih stručnjaka za razvoj i implementaciju alata pokretanih umjetnom inteligencijom u stomatološkoj praksi.
Zaključno, umjetna inteligencija brzo postaje vrijedan alat u području dentalne medicine. Sposobnost analize slika, poboljšanja dijagnostičke točnosti i pomoći u planiranju liječenja ima potencijal za poboljšanje učinkovitosti i ishoda stomatološke skrbi. Međutim, još uvijek postoje izazovi s kojima se treba pozabaviti, uključujući potrebu za velikim količinama visokokvalitetnih podataka i povećanom suradnjom između stručnjaka. Usprkos tomu, polje umjetne inteligencije u dentalnoj medicini raste i potencijalne koristi su značajne, što ga čini obećavajućim područjem istraživanja i razvoja.
Tekst koji ste upravo pročitali nije napisalo ljudsko biće. Rezultat je u potpunosti računalnog programa umjetne inteligencije (UI). Umjetna inteligencija „piše“ o primjeni umjetne inteligencije? Kako je to moguće i odakle uopće ideja za takvo što?
Studeni 2022. godine doveo je do presedana u javnom i medijskom prepoznavanju značaja i mogućnostima svakodnevne upotrebe jednog alata UI-ja. OpenAI (AI kao skraćenica od engl. artificial intelligence) američki je istraživački laboratorij osnovan 2015. godine u San Franciscu s ciljem razvoja i promocije umjetne inteligencije. OpenAI od svog je osnivanja razvijao niz proizvoda UI-ja te su krajem 2022. godine i objavili i svoj posljednji softverski proizvod ChatGPT-a. Mogućnosti softvera i implikacije u svakodnevnom poslovnom i privatnom životu potaknule su lavinu reakcija. Značajan broj pozitivnih, ali i izrazito negativnih reakcija dolazi upravo iz akademskog okruženja. Softver je dostupan na mrežnoj stranici https://openai.com/blog/chatgpt/.
ChatGPT (engl. Chat Generative Pre-trained Transformer) je tzv. chatbot, program koji je dizajniran da simulira ljudske razgovore. Temeljen je na jezičnim modelima (engl. language models) koji su programirani za točno predviđanje sljedeće riječi u rečenici, što im omogućuje pisanje cijelih stranica sadržaja. Ovi modeli umjetne inteligencije zapravo su svojevrsne neuronske mreže uvježbane na ogromnim količinama teksta koji su generirali ljudi, u svrhu učenja izvršenja bilo kojeg zadatka. ChatGPT poboljšava svoj učinkovitost kontinuiranim „učenjem“. Otkako je postao dostupan javnosti, ChatGPT pokazao je raznovrsnost svojih funkcija, od pisanja računalnih kodova (programiranja), skladanja glazbe, rješavanja testova do pisanja tekstova svih vrsta (od bajki, studentskih eseja do akademskih članaka).
Nije dugo trebalo da akademska zajednica prepozna i odgovori na pojavu novog alata. Već krajem prosinca prihvaćen je i objavljen rad koautora Siobhan O’Connor i ChatGPT-a o otvorenim platformama UI-ja u edukaciji medicinskih sestara odgovarajući na pitanje je li riječ o alatima za akademsko napredovanje ili zloupotrebu1. Taj je postupak naknadno okarakterizirao glavni urednik časopisa kao grešku (možda kao odgovor na negativnu reakciju akademske zajednice koja je uslijedila?), ali u vrijeme pisanja ovog članka (veljača 2023.), ChatGPT i dalje stoji naveden kao koautor.2
Diskusija o etičnosti upotrebe ovog alata u akademskom pisanju nije izostala. Neke od kontroverzi vezanih za ChatGPT uključuju pristranost alata u pisanju teksta, izostanka kritičkog razmišljanja, kvalitete i znanstvene točnosti teksta. U komentaru objavljenom u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature, autorica izražava ozbiljnu zabrinutost zbog korištenja alata UI-ja u znanstvenim publikacijama3. Točnost i znanstvena utemeljenost informacija, etičnost i znanstveni integritet prilikom pisanja te upitnost inovacija u generiranom tekstu samo su neka od pitanja koja se pojavljuju i koja zabrinjavaju akademsku zajednicu. Također autorica upozorava i na mogućnosti zavaravanja čak i vodećih stručnjaka, koji su u relativno niskom postotku (68 %) prepoznali da se radi o tekstu koji nije napisao čovjek. U lančanoj reakciji jedna inovacija potaknula je drugu te su najavljeni i razvijeni alati za detekciju teksta generiranog umjetnom inteligencijom. Jedan od najpoznatijih primjera je razvoj i integracija detektora UI-ja u najpoznatiji antiplagijatski alat Turnitin 4. Ipak, čak i ti recenzentski alati, kao i njihovi ljudski ekvivalenti, ne mogu uvijek prepoznati tekst kreiran upotrebom alata UI-ja.
Sl. 1: Prikaz početne stranice ChatGPT sa zamolbom za izradu teksta.
Svega nekoliko dana nakon prethodno spomenutog članka autora O’Connor i ChatGPT-a, objavljen je rad jednog od najprominentnijih istraživača iz područja dugovječnosti, Alexa Zhavoronkova. U koautorstvu s ChatGPT-om, Zhavoronkov je producirao tekst o rapamicinu, jednom od najdjelotvornijih geroprotektivnih lijekova5. Pokazalo se da je ChatGPT sposoban producirati tekst s kompleksnim filozofskim argumentima (tzv. Pascalova oklada), predočavajući prednosti i mane upotrebe ripamicina s obzirom na čvrste pretkliničke dokaze o njegovoj sposobnosti produživanja života u animalnom modelu. Kasnijeg datuma objavljena je i interakcija autora s ChatGPT-om i hodogram akademske provjere argumentiranosti produciranog teksta6.
Sl. 2: ChatGPT generira traženi tekst.
Na tragu tih objava, odlučili smo iskoristiti ovaj inovativni alat s ciljem produciranja članka na temu upotrebe umjetne inteligencije u dentalnoj medicini. Unutar samog teksta UI-ja nisu učinjene nikakve intervencije, a generirane informacije provjerene su za znanstvenu točnost. ChatGTP je, dakle, „napisao“ i „sažeo“ članak o primjeni umjetne inteligencije u dentalnoj medicini. Vidljive su, doduše, jezične greške te neprikladni stručni izrazi (npr. „analiza slika“ – analiza slikovnih prikaza te „oralnog raka“ – neoplazmi usne šupljine itd.) Proces izdavanja naredbe i generirani tekst u njegovom izvornom obliku mogu se vidjeti na Slikama 1. i 2.
Autori ovog članka smatraju da ChatGPT nije alat koji može ili bi trebao/smio u potpunosti zamijeniti proces akademskog pisanja. Ne promoviraju njegovu upotrebu na način koji bi narušio akademsku čestitost ili inovativnost i kritičnost znanstvenog promišljanja. Ipak, smatraju da upotreba alata UI-ja, pa tako i ChatGPT-a, postaje nov i neizbježan standard. Sa sigurnošću vide njegovu ulogu u edukaciji u budućnosti uz promišljene i jasno definirane slobode i ograničenja upotrebe.
Literatura:
1. O’Connor S, ChatGPT null. Open artificial intelligence platforms in nursing education: Tools for academic progress or abuse? Nurse Educ Pract. 2023 Jan;66:103537.
2. Stokel-Walker C. ChatGPT listed as author on research papers: many scientists disapprove. Nature. 2023 Jan 18;613(7945):620–1.
3. Else H. Abstracts written by ChatGPT fool scientists. Nature. 2023 Jan;613(7944):423.
4. Sneak preview of Turnitin’s AI writing and ChatGPT detection capability [Internet]. 2023 [cited 2023 Feb 2]. Available from: https://www.turnitin.com/blog/sneak-preview-of-turnitins-ai-writing-and-chatgpt-detection-capability
5. Generative Pre-trained Transformer C, Zhavoronkov A. Rapamycin in the context of Pascal’s Wager: generative pre-trained transformer perspective. Oncoscience. 2022 Dec 21;9:82–4.
