Tekst koji ste upravo pročitali nije napisalo ljudsko biće. Rezultat je u potpunosti računalnog programa umjetne inteligencije (UI). Umjetna inteligencija „piše“ o primjeni umjetne inteligencije? Kako je to moguće i odakle uopće ideja za takvo što?
Studeni 2022. godine doveo je do presedana u javnom i medijskom prepoznavanju značaja i mogućnostima svakodnevne upotrebe jednog alata UI-ja. OpenAI (AI kao skraćenica od engl. artificial intelligence) američki je istraživački laboratorij osnovan 2015. godine u San Franciscu s ciljem razvoja i promocije umjetne inteligencije. OpenAI od svog je osnivanja razvijao niz proizvoda UI-ja te su krajem 2022. godine i objavili i svoj posljednji softverski proizvod ChatGPT-a. Mogućnosti softvera i implikacije u svakodnevnom poslovnom i privatnom životu potaknule su lavinu reakcija. Značajan broj pozitivnih, ali i izrazito negativnih reakcija dolazi upravo iz akademskog okruženja. Softver je dostupan na mrežnoj stranici https://openai.com/blog/chatgpt/.
ChatGPT (engl. Chat Generative Pre-trained Transformer) je tzv. chatbot, program koji je dizajniran da simulira ljudske razgovore. Temeljen je na jezičnim modelima (engl. language models) koji su programirani za točno predviđanje sljedeće riječi u rečenici, što im omogućuje pisanje cijelih stranica sadržaja. Ovi modeli umjetne inteligencije zapravo su svojevrsne neuronske mreže uvježbane na ogromnim količinama teksta koji su generirali ljudi, u svrhu učenja izvršenja bilo kojeg zadatka. ChatGPT poboljšava svoj učinkovitost kontinuiranim „učenjem“. Otkako je postao dostupan javnosti, ChatGPT pokazao je raznovrsnost svojih funkcija, od pisanja računalnih kodova (programiranja), skladanja glazbe, rješavanja testova do pisanja tekstova svih vrsta (od bajki, studentskih eseja do akademskih članaka).
Nije dugo trebalo da akademska zajednica prepozna i odgovori na pojavu novog alata. Već krajem prosinca prihvaćen je i objavljen rad koautora Siobhan O’Connor i ChatGPT-a o otvorenim platformama UI-ja u edukaciji medicinskih sestara odgovarajući na pitanje je li riječ o alatima za akademsko napredovanje ili zloupotrebu1. Taj je postupak naknadno okarakterizirao glavni urednik časopisa kao grešku (možda kao odgovor na negativnu reakciju akademske zajednice koja je uslijedila?), ali u vrijeme pisanja ovog članka (veljača 2023.), ChatGPT i dalje stoji naveden kao koautor.2
Diskusija o etičnosti upotrebe ovog alata u akademskom pisanju nije izostala. Neke od kontroverzi vezanih za ChatGPT uključuju pristranost alata u pisanju teksta, izostanka kritičkog razmišljanja, kvalitete i znanstvene točnosti teksta. U komentaru objavljenom u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature, autorica izražava ozbiljnu zabrinutost zbog korištenja alata UI-ja u znanstvenim publikacijama3. Točnost i znanstvena utemeljenost informacija, etičnost i znanstveni integritet prilikom pisanja te upitnost inovacija u generiranom tekstu samo su neka od pitanja koja se pojavljuju i koja zabrinjavaju akademsku zajednicu. Također autorica upozorava i na mogućnosti zavaravanja čak i vodećih stručnjaka, koji su u relativno niskom postotku (68 %) prepoznali da se radi o tekstu koji nije napisao čovjek. U lančanoj reakciji jedna inovacija potaknula je drugu te su najavljeni i razvijeni alati za detekciju teksta generiranog umjetnom inteligencijom. Jedan od najpoznatijih primjera je razvoj i integracija detektora UI-ja u najpoznatiji antiplagijatski alat Turnitin 4. Ipak, čak i ti recenzentski alati, kao i njihovi ljudski ekvivalenti, ne mogu uvijek prepoznati tekst kreiran upotrebom alata UI-ja.
Sl. 1: Prikaz početne stranice ChatGPT sa zamolbom za izradu teksta.
Svega nekoliko dana nakon prethodno spomenutog članka autora O’Connor i ChatGPT-a, objavljen je rad jednog od najprominentnijih istraživača iz područja dugovječnosti, Alexa Zhavoronkova. U koautorstvu s ChatGPT-om, Zhavoronkov je producirao tekst o rapamicinu, jednom od najdjelotvornijih geroprotektivnih lijekova5. Pokazalo se da je ChatGPT sposoban producirati tekst s kompleksnim filozofskim argumentima (tzv. Pascalova oklada), predočavajući prednosti i mane upotrebe ripamicina s obzirom na čvrste pretkliničke dokaze o njegovoj sposobnosti produživanja života u animalnom modelu. Kasnijeg datuma objavljena je i interakcija autora s ChatGPT-om i hodogram akademske provjere argumentiranosti produciranog teksta6.
Sl. 2: ChatGPT generira traženi tekst.
Na tragu tih objava, odlučili smo iskoristiti ovaj inovativni alat s ciljem produciranja članka na temu upotrebe umjetne inteligencije u dentalnoj medicini. Unutar samog teksta UI-ja nisu učinjene nikakve intervencije, a generirane informacije provjerene su za znanstvenu točnost. ChatGTP je, dakle, „napisao“ i „sažeo“ članak o primjeni umjetne inteligencije u dentalnoj medicini. Vidljive su, doduše, jezične greške te neprikladni stručni izrazi (npr. „analiza slika“ – analiza slikovnih prikaza te „oralnog raka“ – neoplazmi usne šupljine itd.) Proces izdavanja naredbe i generirani tekst u njegovom izvornom obliku mogu se vidjeti na Slikama 1. i 2.
Autori ovog članka smatraju da ChatGPT nije alat koji može ili bi trebao/smio u potpunosti zamijeniti proces akademskog pisanja. Ne promoviraju njegovu upotrebu na način koji bi narušio akademsku čestitost ili inovativnost i kritičnost znanstvenog promišljanja. Ipak, smatraju da upotreba alata UI-ja, pa tako i ChatGPT-a, postaje nov i neizbježan standard. Sa sigurnošću vide njegovu ulogu u edukaciji u budućnosti uz promišljene i jasno definirane slobode i ograničenja upotrebe.
O nama
Dental Media Grupa d.o.o. specijalizirana je marketinška agencija u dentalnoj djelatnosti s jasnom vizijom pružanja kvalitetne i potpune usluge krajem korisniku.
Od 2007. godine nosioci smo franšize vodećeg svjetskog stručnog časopisa Dental Tribune International za Hrvatsku.
Mi smo tu radi vas.