IMG_5317

Prehrana u zimskim mjesecima

Pravilan način prehrane provodi se s pomoću smjernica nutricionista, a u tim smjernicama ukazane su i specifičnosti prehrane, ovisno o godišnjem dobu.

Tako i prehrana u zimskim mjesecima ima svoje specifičnosti. Zima je prekrasno godišnje doba, no sniženjem temperature i manjkom sunčevih zraka, organizam postaje tromiji. Sniženjem temperature okoline javlja se povećana energetska potreba koja je potrebna za „zagrijavanje organizma“ i regulaciju tjelesne temperature. Metabolizam se ubrzava kako bi trošio više energije, da nas „grije iznutra“. Stoga čovjek poseže za jačom, kaloričnijom hranom, pri čemu je naglašena hrana s više masti i ugljikohidrata. Od ugljikohidrata se najviše okreće jednostavnim šećerima jer će upravo oni poticati stvaranje hormona sreće – serotonina. Tu se javlja tzv. „instinkt vjeverice“, primitivan poriv za povećanjem masnih naslaga tijekom zime koji potiču na povećani unos hrane. Neka istraživanja ukazala su da se upravo u zimskim danima unese i do 200 kcal više od preporučenog dnevnog unosa, a uz manjak tjelesne aktivnosti, taj unos rezultira povećanjem tjelesne mase.

Namirnice koje će očuvati zdravlje zimi

Zdravlje je najveće bogatstvo čovjeka, a upravo se pravilnim načinom hranjenja, raznolikošću namirnica i umjerenošću u njihovu unosu može doći do željenog cilja. Moramo naglasiti da nam zimi upravo imunitet i dobro raspoloženje moraju biti na prvom mjestu.

U zimskim mjesecima teže je doći do svježeg voća i povrća, a upravo su u njima sadržani veći udjeli nutrijenata nego u onim namirnicama koje nisu sezonske. S tom se izjavom možemo složiti ako uzmemo u obzir npr. rajčicu koju kupimo u sezoni i onu rajčicu koju kupimo izvan sezone – one u zimi nisu ukusne kao one u ljeti. Upravo je to uzrok što se u zimskim mjesecima u organizmu javlja vitaminsko-mineralni deficit (manjak). Taj deficit može uzrokovati oslabljeni imunitet, a to nikako nije dobro za organizam, osobito u sezoni prehlada, gripa ili koronavirusa. Stoga je u prehranu potrebno uvrstiti dostupne namirnice biljnog porijekla, a naglasak se stavlja na korjenasto povrće (mrkva, celer, cikla, peršin), gomoljasto povrće (krumpir, batat), zeleno lisnato povrće(kelj, špinat, kupus…), orašasto voće (bademi, lješnjaci, orasi), jabuka, citrusi (naranča, grejp, limun, limeta…) te lukovičasto povrće (luk, češnjak). Što se tiče imuniteta, postoje šest najboljih namirnica koje ga jačaju – češnjak, ekstra djevičansko maslinovo ulje, brokula, fermentirani mliječni proizvodi, rajčica i gljive shiitake. Iako ih nije uvijek moguće naći u trgovinama, osobito u zimskim mjesecima, većina je ipak dostupna i dobrom kombinacijom moguće je utjecati na jačanje imuniteta.

Zimski način pripreme hrane trebao bi biti ograničen u prženju i pečenju, a preporuka je da se priprema naglašava juhama i varivima kako bi „grijala“ tijelo, ali i regulirala probavu. Ključnu ulogu u navedenom ima korjenasto povrće, a uz dodatak žitarica ili mahunarki, bogatih bjelančevinama, vlaknima i mineralima, bez nepotrebnih kalorija, postiže se odlična kombinacija unutar jednog obroka. Potrebu za „slatkim“ mogu zamijeniti osušene smokve, brusnice, šljive i sl., dok se grickalice mogu zamijeniti orašastim voćem.

 

Iz navedenog se može vidjeti da  prehrana zimi može biti kvalitetna i raznolika, uz naglasak da se obroci ne smiju preskakati. Uz navedeno, zimi ne smijemo „spavati zimski san“, nego uvijek moramo biti u pokretu. Zima ima svoje čari i nudi široki spektar aktivnosti – od skijanja, sanjkanja, planinarenja pa sve do šetnje, a za one koji vole zatvorene prostore – ni takvih ne manjka.

Upravo će korelacija pravilnog načina hranjenja i tjelesne aktivnosti u zimskim mjesecima biti dobar vodič u ljetne mjesece – fit forma, zdravi organizam, ali i bez grižnje savjesti ako nam se dogodi da se koji puta okrenemo „cheat mealu“.

Savjeti za očuvanje imuniteta

  • Jesti izbalansiranu hranu bogatu dostupnim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, a osiromašenu jednostavnim šećerima i zasićenim mastima
  • Povećati unos hrane bogat cinkom (špinat, grah, sjemenke bundeve)
  • Povećati unos hrane bogat selenom (školjke, cjelovite žitarice, brazilski oraščići)
  • Povećati unos hrane bogate vitaminom D (ulje bakalara, lososa, skuša, srdele, tuna, mlijeko obogaćeno vitaminom D)
  • U sezoni gripe, prehlade i koronavirusa povisiti unos češnjaka i luka
  • Jesti što više dostupnog voća bogatih vitaminom C

Prof. savjetnik Anita Car, dipl. ing. preh. teh. nutricionist

FB: @Anita-Car

Plaćeni oglas
Plaćeni oglas

Kontakt

O nama

Dental Media Grupa d.o.o. specijalizirana je marketinška agencija u dentalnoj djelatnosti s jasnom vizijom pružanja kvalitetne i potpune usluge krajem korisniku.
Od 2007. godine nosioci smo franšize vodećeg svjetskog stručnog časopisa Dental Tribune International za Hrvatsku.

Mi smo tu radi vas.

© Sva prava Dental Media Grupa – 2023 | Web dizajn i izrada by Wire |

Prijava za newsletter

* označena polja su obavezna