Kao stomatološki stručnjaci, znamo da je održavanje zuba, i njihovo zdravlje, tijekom života važno iz mnogo razloga. Usna šupljina je zaista važan dio tijela, a brojna znanstvena istraživanja izvješćuju o povezanosti oralnog i općeg zdravlja.
Oralno zdravlje značajno utječe na dobrobit i kvalitetu života (Lindmark i sur., 2020.). Također, ne treba podcjenjivati ni društveni aspekt zdrave usne šupljine. Osjećati se ugodno smiješeći se, smijati se i komunicirati s drugim ljudima je, naravno, bitan dio života. U ovom članku govorit će se o važnosti održavanja redovite stomatološke njege kod starijih osoba i o tome kako uspješno komunicirati s ovom rastućom skupinom pacijenata.
Oralno i opće zdravlje idu ruku pod ruku
Demografski trendovi se mijenjaju, a očekivano trajanje životnog vijeka i dalje raste (Ujedinjeni narodi, 2019.). Godine i starenje ne znači nužno i pojavu oralnih bolesti; međutim, i pri zdravom starenju dolazi do promjena na zubima i oralnoj sluznici, a moguće su i promjene u sastavu sline (Lamster i sur., 2016.). Srećom, zdrave starije odrasle osobe često imaju dobro oralno zdravlje. Za neke starenje znači pogoršanje općeg zdravlja, s posljedičnom primjenom raznih lijekova. Pogoršano opće zdravstveno stanje negativno utječe na oralno zdravlje, a obje stvari mogu negativno utjecati na kvalitetu života. Duži život je u većini aspekata pozitivna stvar, no vjerojatno se možemo složiti da te dodatne godine treba i kvalitetno proživjeti.
S obzirom na to da se prirodni zubi zadržavaju duže, potpune (totalne) zubne proteze su u mnogim zemljama rijetkost. Denticija (zubni niz) se često obnavlja i kombinira s mostovima, djelomičnim protezama ili implantatima. Bolest i invaliditet u kombinaciji s nedostatkom znanja o optimalnom održavanju ovih pomagala, mogu dovesti do smanjene sposobnosti održavanja zadovoljavajućeg standarda svakodnevne osobne oralne njege, što dovodi do povećanog rizika od razvoja oralnih bolesti.
Unatoč činjenici da je zdravstveno stanje ljudi u kasnoj odrasloj dobi bolje u usporedbi s prethodnim generacijama, oralne bolesti, gubitak zuba i kserostomija i dalje su vrlo česti (Batchelor, 2015.).
Većina nas je upoznata s kliničkim aspektima koji se odnose na liječenje starijih osoba, stoga promotrimo pažljivije elemente komunikacije i sudjelovanja.
Redovita njega zuba je ključna
Kao dio holističkog pristupa skrbi, važno je zapamtiti da su svi naši stariji pacijenti nekada bili mala djeca. Prvi kontakt sa stomatologom najvjerojatnije će utjecati na doživotni stav prema oralnom zdravlju, a povjerenje i iskustva bez stresa važni su od samog početka. Osobe koje redovito posjećuju stomatologa radi preventivne stomatološke njege od samog početka vjerojatno će nastaviti s tim obrascem tijekom cijelog života (Khabra et al., 2017). Dugoročni redoviti posjeti stomatologu pozitivno utječu na zadržavanje zuba (Talakey & Bernabé, 2019). Godišnje kontrole također su ključne za rano otkrivanje raka usne šupljine (Langevin i sur., 2012.). Unatoč tomu, iz studija saznajemo da mnogi stariji pacijenti gube kontakt sa svojom stomatološkom ordinacijom, a udio ljudi koji gube taj kontakt raste proporcionalno s godinama starosti. To nije slučaj samo kada se ljudi presele u posebne stambene objekte, već i kada nastave živjeti neovisno (Grönbeck-Linden et al., 2016.). Prema Grönbeck-Linden (2016.) i Khabra (2017.), čimbenici koji utječu na gubitak kontakta sa stomatološkim uslugama mogu biti:
- Oralni status
- Kulturološki aspekti
- Dostupnost skrbi
- Socijalno ekonomski status
- Fizički i mentalni problemi
- Razumijevanje i povezanost s dentalnim osobljem
- Društveni odnosi, poput života samostalno ili s partnerom
- Ovisnost o obitelji ili prijateljima za prijevoz i podršku
Također, pacijenti sa simptomima mogu misliti da su ti problemi povezani s prirodnim procesom starenja, što rezultira time da postaju pasivniji i da možda ne traže pomoć iako im je potrebna (Stein et al., 2014).
Komunikacija je važna
Predviđa se da će 2050. godine stanovništvo starije od 60 godina predstavljati 22% svjetske populacije (Valentin, 2017.). To znači da većina nas može očekivati liječenje sve više pacijenata iz starijih dobnih skupina. Neovisno o pacijentu, jedan od najkritičnijih aspekata stomatologije je da mi kao stomatološki stručnjaci prihvatimo naše pacijente i njihove jedinstvene potrebe, a naš glavni alat za to je komunikacija. Dobar odnos s našim pacijentima temelj je za bolje kliničke rezultate (Sjögren & Virdeborn, 2020). Stjecanje povjerenja i slušanje jednako su važni za pacijente kao i dobivanje pomoći za njihov glavni razlog dolaska (Stein et al., 2014).
Kako bismo ostvarili uspješnu komunikaciju sa svim našim pacijentima, moramo biti spremni na sve izazove koji se mogu pojaviti.
Moguće prepreke u komunikaciji
Stanja povezana s normalnim starenjem mogu ometati komunikaciju. Vizualni učenici s oštećenjem vida ili verbalni učenici s gubitkom sluha zahtijevaju dodatne napore stomatologa. Polifarmacija ili depresija mogu utjecati na reakciju i percepciju. Zdravstvena pismenost može opadati s godinama, često u kombinaciji s blagim kognitivnim oštećenjem (Liu et al., 2019; Stein et al., 2014).
Drugi problem može nastati kada stomatološko osoblje koristi tzv. „elderspeak“, odnosno prilagodbe govornih obrazaca, poput sporijeg ili glasnijeg govora, skraćivanja rečenica ili korištenja ograničenog ili manje složenog vokabulara, koje ponekad mlađi osobe koriste pri komuniciraju sa starijim odraslim osobama (American Psychological Association, n.d.).Takav način komunikacije može se shvatiti kao omalovažavajući i može narušiti interakciju (Stein et al., 2014). Vrijedno je napomenuti da je 73,3% stomatologa koji su sudjelovali u nacionalnoj anketi izjavilo da nisu prošli edukaciju o zdravstvenoj komunikaciji (Rozier et al., 2011). Postati izvrstan komunikator je nakon diplome izazov za većinu nas, ali je i ključ uspjeha.
Poboljšanje komunikacije
Biti sposoban koncentrirati se i biti prisutan ključno je, zamislite to kao da su stomatološki tim i pacijent u staklenoj posudi, slobodni od ometanja poput telefona ili drugog osoblja koje postavlja pitanja. Omogućujući to u klinici, pacijent će se osjećati opušteno, a stomatološki tim će imati povoljno, manje stresno radno okruženje (Sjögren & Virdeborn, 2020).
Evo nekih stvari koje treba uzeti u obzir kako biste postigli bolju komunikacijsku klimu i rezultate liječenja:
- Naravno, topli doček je neophodan za sve pacijente, ali interakcija licem u lice osobito je važna i poželjna za ljude u starijim dobnim skupinama (Yuan i sur., 2016.). Održavajte kontakt očima i, ako je moguće, sklonite maske s lica prilikom pozdravljanja pacijenata.
- Kako biste izbjegli stres za sve, zakažite dulje sastanke – studije pokazuju da se manje vremena troši na savjetovanje starijih nego mlađih odraslih osoba.
- Nemojte slušati samo s namjerom da odgovorite – koristite aktivno i refleksivno slušanje. Samo 60 sekundi potpune pažnje na početku susreta daje pacijentu osjećaj da vam je stalo.
- Koristite jednostavan jezik (bez korištenja govora za starije osobe) i prvo iznesite najvažnije informacije. Upotrijebite vizualna pomagala koja postižu isi učinak.
- Korištenje „teach-back metode“( objasni natrag), pri kojoj pacijenti ponavljaju informacije svojim riječima, učinkovito je i ne zahtijeva puno vremena.
Pružite pacijentima pisane upute i nazovite ih telefonom nakon opsežnih zahvata ili kao podsjetnik (Stein et al., 2014).
Zaključak
Prilagodba naših protokola liječenja, jezika i pristupa skrbi pomaže promovirati učinkovitu kućnu njegu u svim skupinama pacijenata. Možemo pružiti kliničku podršku za promjenjive potrebe starijeg stanovništva poticanjem redovitih posjeta stomatologu i prilagodbom načina komunikacije. Suradnjom s našim pacijentima možemo poboljšati svoju učinkovitost i pomoći im postići dobro oralno zdravlje tijekom cijelog života.
Autor: dr. Lina Gassner Kanters
Literatura, Reference list:
American Psychological Association. (n.d.). APA Dictionary of Psychology. Retrieved March 31, 2021, from https://dictionary.apa.org/elderspeak
Batchelor, P. (2015). The changing epidemiology of oral diseases in the elderly, their growing importance for care and how they can be managed. Age and Ageing, 44(6), 1064–1070. https://doi.org/10.1093/ageing/afv148
Grönbeck-Linden, I., Hägglin, C., Petersson, A., Linander, P. O., & Gahnberg, L. (2016). Discontinued dental attendance among elderly people in Sweden. Journal of International Society of Preventive & Community Dentistry, 6(3), 224–229. https://doi.org/10.4103/2231-0762.183101
Khabra, K. K., Compton, S. M., & Keenan, L. P. (2017). Independent older adults perspectives on oral health. International Journal of Dental Hygiene, 15(4), 295–305. https://doi.org/https://doi.org/10.1111/idh.12259
Lamster, I. B., Asadourian, L., Del Carmen, T., & Friedman, P. K. (2016). The mouth: differentiating normal from disease. Periodontology 2000, 72(1), 96–107. https://doi.org/10.1111/prd.12131
Langevin, S. M., Michaud, D. S., Eliot, M., Peters, E. S., McClean, M. D., & Kelsey, K. T. (2012). Regular dental visits are associated with earlier stage at diagnosis for oral and pharyngeal cancer. Cancer Causes & Control, 23(11), 1821–1829. https://doi.org/10.1007/s10552-012-0061-4
Lindmark, U., Ernsth Bravell, M., Johansson, L., & Finkel, D. (2020). Oral health is essential for quality of life in older adults: A Swedish National Quality Register Study. Gerodontology. https://doi.org/10.1111/ger.12514
Liu, Y. B., Chen, Y. L., Xue, H. P., & Hou, P. (2019). Health Literacy Risk in Older Adults With and Without Mild Cognitive Impairment. Nursing Research, 68(6), 433–438. https://doi.org/10.1097/NNR.0000000000000389
Rozier, R. G., Horowitz, A. M., & Podschun, G. (2011). Dentist-patient communication techniques used in the United States: The results of a national survey. The Journal of the American Dental Association, 142(5), 518–530. https://doi.org/https://doi.org/10.14219/jada.archive.2011.0222
Sjögren, K., & Virdeborn, C. (2020). Kommunikation i en hälsofrämjande tandvård. Gothia Fortbildning AB.
Stein, P. S., Aalboe, J. A., Savage, M. W., & Scott, A. M. (2014). Strategies for communicating with older dental patients. The Journal of the American Dental Association, 145(2), 159–164. https://doi.org/https://doi.org/10.14219/jada.2013.28
Talakey, A. A., & Bernabé, E. (2019). Long-term regular dental attendance and tooth retention among British adults: A cross-sectional analysis of national survey data. International Journal of Dental Hygiene, 17(1), 64–70. https://doi.org/https://doi.org/10.1111/idh.12373
Valentin, F. (2017). Changing Demographics. Journal of the American College of Cardiology, 69(24), 3002–3005. https://doi.org/10.1016/j.jacc.2017.05.013
Yuan, S., Hussain, S. A., Hales, K. D., & Cotten, S. R. (2016). What do they like? Communication preferences and patterns of older adults in the United States: The role of technology. Educational Gerontology, 42(3), 163–174. https://doi.org/10.1080/03601277.2015.1083392
