SFZG

Temporomandibularni poremećaji (TMP) najčešći su orofacijalni bolni poremećaji nedentalnog porijekla s incidencijom od oko 3,9 %. Karakteristični simptomi poremećaja (bol žvačnih mišića ili temporomandibularnog zgloba (TMZ), zvukovi u TMZ-u te ograničenja kretnji donje čeljusti) često su uzrok narušene kvalitete života pacijenata. Uz navedene simptome, pacijenti često prijavljuju simptome poput glavobolje, bolova uha, neuralgiformnog bola, šuma u uhu i sl. Ti simptomi ne moraju biti neposredno povezani s dijagnozom, nego su često prisutni uz komorbidne dijagnoze te mogu aditivno djelovati na njih i još više narušiti kvalitetu života.

Etiologija temporomandibularnih poremećaja nije poznata, a odgovor pojedinaca na bolne simptome uvelike se razlikuje. Varijacije u individualnoj percepciji bola vrlo su vjerojatno posljedica složenih, između ostaloga i genetskih, čimbenika. Na tom tragu ukazala se potreba da se pokušaju utvrditi mogući genetski mehanizmi u podlozi temporomandibularnog bola te da se prilikom istraživanja utjecaja genetskih čimbenika na rizik pojave TMP-a genetske biljege pokuša povezati s različitim okolišnim čimbenicima koji pridonose nastanku poremećaja.

U sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Povezanost genskih polimorfizama s temporomandibularnim poremećajima“, voditeljice prof. dr. sc. Ive Alajbeg, istraživači sa Stomatološkog fakulteta u suradnji s kolegama sa Zavoda za molekularnu medicinu, Laboratorija za epigenomiku, Instituta Ruđer Bošković (prof. Koraljka Gall Trošelj) provode istraživanje kojim uspoređuju pojavnost određenih genskih polimorfizama između pacijenata s TMP-om i zdravih ispitanika. Cilj istraživanja je pronalazak polimorfizama koji bi bili učestaliji u oboljelih od TMP-a u odnosu na zdrave ispitanike. Namjera je istražiti polimorfizme gena za izražaj bola (između ostalih i gena za opiorfin), za funkciju ionskih kanalića, ženski spol, upalu te oksidativni stres. Dodatno, ispitat će se povezanost pojavnosti genskih polimorfizama s odgovorom na terapiju, ali i različitim fenotipovima TMP-a.

U tu je svrhu u sklopu projekta na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu prvi put izoliran DNK i to iz obriska sluznice obraza pacijenata s TMP-om i zdravih dobrovoljaca. Postupak izolacije proveo je samostalno dio istraživača projektnog tima (dr. sc. Ema Vrbanović, Marko Zlendić, dr. med. dent. i prof. dr. sc. Iva Alajbeg). Iako je riječ o postupku koji se u temeljnim biomedicinskim istraživanjima provodi rutinski, kod nas je ovaj postupak napravljen prvi put, što predstavlja veliku prekretnicu u razvoju bazičnih znanosti na Stomatološkom fakultetu. Uspješna izolacija DNK-a iz obriska sluznice obraza pretpostavka je za daljnje korake istraživanja, a s obzirom na to da se metoda može univerzalno primijeniti za sva znanstvena, forenzička i dijagnostička istraživanja, moguće primjene ovoga postupka su mnogostruke. Nakon što se iz obriska sluznice obraza izdvoji DNK slijedi postupak određivanja pojavnosti polimorfizama istraživanih gena unutar izoliranih molekula DNK-a koji se provodi metodom Real Time PCR na Institutu Ruđer Bošković. Očekujemo da će se ovim istraživanjem pronaći razlika u raspodjeli polimorfizama istraživanih gena između oboljelih od TMP-a i zdravih ispitanika, kao i različit odgovor na terapiju s obzirom na pojavnost genskih polimorfizama unutar skupine oboljelih od TMP-a.

U sklopu ovog projekta također se istražuje salivarni opiorfin, za koji se pretpostavlja da je posrednik u procesu pokušaja prilagodbe na bol. Dio tima već je proveo istraživanja koja su pokazala da su razine opiorfina u slini pacijenta s orofacijalnim bolom promijenjene u odnosu na kontrolne ispitanike, odnosno da variraju ovisno o intenzitetu bola. Sada će se pokušati dokazati da je razina opiorfina nakon eksperimentalno izazvanog bola različita ovisno u skupini ispitanika kod koje se provodi, što bi ukazivalo na njegovu potencijalnu ulogu u mehanizmima regulacije odgovora na bolni podražaj. Ovaj dio istraživanja se provodi u suradnji s kolegama s Laboratoire de Neurobiologie Orofaciale, Université de Paris (prof. Yves Boucher), a kao suradnici su uključeni i studenti pete godine Stomatološkog fakulteta Ivan Orabović i Klara Naka (dobitnici Rektorove nagrade za akademsku godinu 2019./2020. za rad pod naslovom „Uloga opiorfina kod eksperimentalne orofacijalnog bola“). Time je stvoren format koji u znanost i provođenje znanstvenih istraživanja aktivno uključuje studente zainteresirane za znanstvenu karijeru te im daje osnovu i poticaj da se znanstvenim istraživanjima nastave baviti i u budućnosti.

Projekt Hrvatske zaklade za znanost „Povezanost genskih polimorfizama s temporomandibularnim poremećajima“ – IP‐2019‐04‐62

Voditeljica: Prof. dr. sc. Iva Alajbeg, Zavod za mobilnu protetiku, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Suradnici na projektu:

1. sc. Ema Vrbanović, dr. med. dent., poslijedoktorandica Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 2.  Marko Zlendić, dr. med. dent., doktorand na projektu i student doktorskog studija Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

3. Ivana Lapić, mag. med. biochem., Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, KBC Zagreb

4. Doc. dr. sc. Lea Vuletić

5. Prof. dr. sc. Ivan Alajbeg

6. Prof. dr. sc. Senka Meštrović

7. Prof. dr. sc. Zlatko Dembić, Stomatološki fakultet u Oslu

8. Doc. dr. sc. Davor Illeš

9. Izv. prof. dr. sc. Dijana Zadravec

10. Ivan Orabović, student SFZG-a

11. Klara Naka, studentica SFZG-a