Hrana kao lijek

“Loš čovjek živi da bi jeo i pio, a dobar čovjek jede i pije da bi živio”: Sokrat (Slika: Freepik)

Hrana kao lijek

Hrana je bit ljudskog života i postojanja. Je li hrana lijek? Hrana definitivno pomaže u ozdravljenju, ali je važnija za zdravog čovjeka jer hranom preveniramo bolest. Još od davnina skorbut se liječio kupusom i limunom, megaloblastična anemija je nekada bila smrtna, dok nisu počeli davati meso i jetricu i tako izliječili nedostatak vitamina B12.

Hrana nije lijek u užem smislu riječi, ali pomaže u izlječenju određenih bolesti. Dijeta je zapravo pravilna prehrana bogata svim nutrijentima potrebnima za zdrav organizam. Postoji 38-40 nutrijenata koji su neophodni za održavanje zdravlja. Da bi se održao na životu, svaki čovjek mora se hraniti da bi zadovoljio sve potrebno za rad organa i njihovu aktivnost. Svaki deficit hrane bilo proteina, ugljikohidrata ili masti koji su glavni izvori energije dovodi do deficita, a manjak pojedinih vitamina i minerala i do hipovitaminoze ili manjka elektrolita

Iznimno su važni Na, K, Ca, Cl pa elementi u tragovima Fe, Zn, Mn, Mg, vitamini A,E, K, B kompleksi, D, C. Za zdrav organizam i opskrbu organizma energijom potrebno je zadovoljiti sljedeće uvjete: zdrav probavni sustav i odgovarajući unos hrane i pića. Morate znati da ako je probavni sustav oslabljen, morate se primorati pomoći sami sebi ili potražiti pomoć. U organizam je potrebno unositi

50 % ugljikohidrata – izvori bi trebali biti smeđa, crvena riža, proso, kvinoja, amarant, povrće osobito zeleno, voće
20 % proteina – izvor tražiti u mesu domaće proizvodnje (ne iz uzgoja), grahorice, orašasti plodovi, sjemenke koje su ujedno i izvor masnoća
30 % masnoće – lan, sezam, suncokret, kokosovo ulje, maslinovo ulje, laneno ulje, orašasti plodovi

Uravnotežena prehrana bogata svim navedenim namirnicama, tj. skupinama uglavnom i zadovoljava potrebe organizma za mikronutrijentima (vitamini i minerali). Superhrana je odličan dodatak svakodnevnoj prehrani npr: chlorella, chia sjemenke, goji bobice, acai i sl. Namirnice koje je poželjno uvijek uzimati su sve vrste povrća i voća, dok je sve ostalo promjenjivo.

Sirovojedstvo je to koje u svojim receptima sadrži upravo sve potrebno: povrće i voće.

Sirova hrana je živa hrana, ona je ta koja u sebi ima energiju i prenosi je na naš organizam. Želite li imati snage tijekom dana, osjećati se svježim, imati lijepu kožu i blistati, posegnite za sirovom hranom. Za početak 50 % sirove hrane u vašoj prehrani će vam već pokazati kakav je to divan osjećaj, kada to osjetite, doći ćete i do 70 % sirovog tijekom dana. Hrana je nešto što nam treba ne samo da bismo unijeli dovoljno proteina, masti i ugljikohidrata nego da unesemo i dovoljno vitamina i minerala koji su ključni u svim procesima našeg tijela i koji su prava hrana našim stanicama.

Osim bogatstva sirove hrane, ona je ta koja nam prenosi energetsku informaciju. Bitna je činjenica da sirova hrana koju konzumiramo treba biti organska i konzumiramo je sezonski. Upravo tada je najbogatija svojim nutrijentima. Klica određene žitarice bogatija je od kuhane žitarice, povrće i voće koje nije termički obrađeno sadrži nužne enzime, što obrađena hrana nema. Enzimi su bitni da bi se procesi u tijelu uopće odrađivali.

Sirovojedstvo je definitivno način ishrane koji dovodi do regulacije tjelesne težine, prevencije od dijabetesa, krvožilnih bolesti, čestih infekcija, ono što je posebno prevenirane autoimune bolesti. Bitno je napomenuti da nijedna vrsta ishrane ne može i ne smije biti primjenjiva na sve ljude. Svaka promjena u prehrani za nekoga može biti pomoć, dok za drugoga problem. Upravo je zato kod sirovojedstva kao i kod drugih modernih oblika ishrane potrebna pomoć stručnjaka. Sirovu prehranu teško će podnijeti osobe s jakim kroničnim gastritisom, upalnim promjenama crijeva, problemima sa žuči.

Cijeđeni sokovi odličan su izvor vitamina, minerala, enzima i svi ih podnose. Da bismo upotpunili voće i povrće, potrebno je konzumirati orašaste plodove (prethodno namočene), sjemenke, klice žitarica. Namirnice s kojima trebate biti oprezni: mlijeko i mliječni proizvodi, rafinirani šećeri, današnja pšenica, meso nepoznatog uzgoja. Važno za ljude sa zdravstvenim problemima.

Cijeđeni sokovi Zašto hladno prešani sokovnik?

Uz svakodnevnu prehranu bogatu proteinima, mastima i ugljikohidratima potreban nam je dovoljan unos vitamina, minerala, elemenata u tragovima. Upravo su cijeđeni sokovi dodatan izvor vitamina i minerala. Kako nema termičke obrade, isti ti vitamini ostaju sačuvani u samom soku. Pomažu nam u borbi protiv infekcija, čiste naš organizam i daju mu vitalnost i energiju. Bez dostatnog unosa vitamina i minerala neće se odvijati metabolički procesi u tijelu.

Sokovi su put prema održavanju psihičkog I fizičkog balansa u organizmu. Oni ne mogu biti zamjena uravnoteženoj prehrani, potrebno je paziti da se ne pretjeruje sa sokovima i bitno je da ih se ne uzima nakon obroka. Žvačete li mrkvu, iskoristit ćete samo dio vitamina, dok cijeđenim sokom gotovo 100 posto. Sokovi su vitaminske bombe za naš organizam, uz sokove zimi vam ne trebaju dodatni vitamini. Nije nužno posezati za sintetskim vitaminima ako konzumirate sokove.

Energija je ta koja dolazi iz voća i povrća, još ako ga cijedite hladnim prešanjem, što je jako bitno, dobijete maksimum iz njega. Važno je birati kvalitetu voća i povrća, ne smije biti špricano, tretirano i uvijek birajte svježe i sezonsko. Umor koji rješavate kavom, čokoladom, pecivima, coca colom, zamijenite svježe cijeđenim sokovima i osjetit ćete neopisivu razliku.

Slika (Izvor: Freepik)

Zeleni kašasti sokovi

Zeleni kašasti sokovi veoma su hranjivi.
Usitnjavanjem zelenja u blenderu razbijaju se opne biljnih stanica, što našem organizmu olakšava apsorpciju vrijednih hranjivih sastojaka. Probava zelenih kašastih sokova počinje već u našim ustima.
Zeleni kašasti sokovi su za razliku od bistrih sokova kompletna hrana jer sadrže i vlakna.
Zeleni kašasti sokovi ukusna su hrana za svaku životnu dob. U njima prevladava zelenje koje daje ravnotežu slatkom okusu voća.
Zeleni kašasti sokovi bogati su klorofilom. Molekula klorofila veoma je slična molekuli ljudske krvi, hemoglobinu.
Priprema zelenih kašastih sokova je jednostavna. Za pripremu jedne šalice zelenog kašastog soka treba vam manje od pet minuta, uključivši i čišćenje.
Zelene kašaste sokove vole djeca.
Uzimanjem zelenja u obliku zelenih kašastih sokova uvelike ćete smanjiti dnevni unos masnoća u organizmu.
Redovitim pijenjem zelenih kašastih sokova razvit ćete naviku da jedete zelenje.
Premda tu uvijek najbolji svježi, zeleni kašasti sokovi mogu se držati na niskoj temperaturi i do tri dana, što vam može dobro doći ako ste na poslu ili na putu. Probajte ih piti svježe jer su tako ipak najkvalitetniji.

Vitamini i minerali = snaga

Ovi napitci su zadivljujući za svakoga tko ima lošu probavu. Kada sok ili smoothie popijete, on će potaknuti probavni rad u tijelu. Zeleni kašasti sokovi očistit će vaš probavni sustav, ojačati imunitet i podići razinu energije. Komponente zelenog kašastog soka imaju ljekovita svojstva. Peršin je sredstvo za čišćenje krvi. Korijandar vuče teške metale iz tijela. Đumbir je sredstvo protiv nadimanja i čistač crijeva. Sok citrusa pomaže u borbi protiv infekcija.

Čvrsta hrana zahtijeva mnogo duži probavni proces u kojemu se hranjive tvari stavljaju na raspolaganje stanicama i tkivu našeg tijela. Vlakna u samoj hrani nemaju zapravo nikakvu hranjivu vrijednost, ali za vrijeme peristaltike (mišićnog stezanja) crijeva služe kao “metla”.

Čitavi plodovi, salata i povrće sadrže u sebi dosta veliku količinu vlaknastih sastojaka. U tim vlaknastim sastojcima sadržane su vrlo važne hranjive tvari bez kojih naprosto ne možemo. Te molekule i njihovi enzimi u svježim sirovim sokovima pridonose brzom prehranjivanju stanica i tkiva, žlijezda, organa i svih dijelova tijela.

Vlaknaste tvari voća, salata i povrća istovremeno su i vrlo dragocjene. Ako je hrana koju jedemo sirova, nekuhana i neobrađena, vlaknasti sastojci olakšavaju proces probave.

Može li se miješati voće i povrće?

Povrće kao što je mrkva, repa, rotkva, tikvice sadrže škrob (vrsta ugljikohidrata). Povrće kao što je špinat, blitva, salata, list peršina, celera je povrće koje ne sadrži škrob. Kombiniranje škrobastog povrća s voćem u istom smoothieju nije poželjno jer takva kombinacija može uzrokovati plinove u crijevima. Povrće koje ne sadrži škrob ja zovem „ zelenje“ i samo „zelenje“ koristim kod pripreme smoothieja. Zelenje pomaže probavljanje ostale hrane jer potiče lučenje probavnih enzima. Zbog toga je zelenje poželjno kombinirati s bilo kojom hranom. Zelenje u smoothieju jedan je od izvora bjelančevina.

Voće je čistač tijela. Njihov veći sadržaj ugljika djeluje kao spaljivanje smeća u tijelu jer ono sadrži veći dio bjelančevina, a nešto manji dio ugljika (ili ugljikohidrata). Voće bi trebalo jesti samo ako je zrelo jer dok nije zrelo, nije se još potpuno stvorio šećer i stoga ono prouzrokuje kiselu reakciju u organizmu. Zrelo voće, pa makar bilo po okusu kiselo, prouzrokuje u tijelu alkalnu reakciju.

Važno da se ne zaboravi sljedeće

Kad se jede bilo koja vrsta rafiniranog šećera ili bilo kojeg brašnenog proizvoda, i uvijek bilo koje vrste i u bilo kojem obliku, za vrijeme istog obroka s voćem (osim banana, datulja, smokava ili grožđica), bilo zajedno bilo unutar jednog ili dva sata, šećer i škrobna hrana naginju k tomu da vriju u probavnom traktu, te prije ili poslije nastaje kemijska reakcija zvana acidoza ili kiselo stanje u želucu.

Odvajanje vlaknastih tvari kod pripremanja sokova omogućava vrlo brzu probavu sokova i preuzimanje njihovih hranjivih tvari, najčešće unutar jedne minute. Dobro znamo da je celer zbog visokog postotka natrijeva klorida jedna od ponajboljih živežnih namirnica pomoću koje možemo odoljeti ekstremnoj vrućini. Jedemo li ga cjelovitog, treba nam dugo vremena za probavu, tako da bi nas vrućina svladala prije negoli bi došlo do blagotvornog djelovanja. Ali ako uzmemo čašu ili pola litre soka od svježeg sirovog celera i popijemo, blagotvorno djelovanje nastupa mnogo brže. Tako npr. nepodnošljiva vrućina u pustinjskim predjelima postaje mnogo podnošljivija.

Vlaknaste tvari voća, salata i povrća istovremeno su i vrlo dragocjene. Ako je hrana koju jedemo sirova, nekuhana i neobrađena, vlaknasti sastojci olakšavaju proces probave. Većina ljudi ne jede dovoljno zelenog lisnatog povrća. A nutricionistička vrijednost mu je ogromna. Ovdje ću nabrojati neka različita zelenja koja treba jesti: kelj, brokula, raštika, sve vrste salate, špinat, divlje zelenje, list peršina i celera, lisnato povrće i mišjakinja, itd.

Znatno se razlikuje od cijeđenja i još ima puno više pogodnosti. Prvo, i najjednostavniji zeleni kašasti sok je koji se sastoji od vašeg omiljenog zelenja i jedne ili pet vrsta voća. Zeleni kašasti sok su pića koja se sastoje od sastojaka poput kelja, raštike, blitve, špinata, salate, samoniklog zelenja, ljekovitog bilja, čak i korova, u kombinaciji s voćem kao što su ananas, jabuke, kruške, avokado, breskve, bobičasto voće, kivija, banane i bilo kojeg drugog voća. Uvijek stavim barem jednu bananu zbog slatkoće.

JESEN JE IDEALNO VRIJEME ZA PROMJENE I DA BISTE IZBJEGLI JESENSKI UMOR I NERASPOLOŽENJE, POSEGNITE ZA KNJIGOM „SOKOVI ZA ZDRAVLJE I VITALNOST“ I KRENITE BEZ ČEKANJA U NOVE OKUSE. KORISTITE SEZONSKO VOĆE I POVRĆE I VIDJET ĆETE RAZLIKU.

Autor: ALMA BUNIĆ, DIPL.ING.

Izvor: Esthetic Design