Autor: prof. dr. sc. Dubravka Knezović Zlatarić, dr. med. dent., spec. stom. prot.

Komunikacija s pacijentom tijekom stomatoloških postupaka predstavlja sastavni dio protokola u svakodnevnoj stomatološkoj praksi. Pacijent pri dolasku u stomatološku ordinaciju danas ne iznosi samo problem zbog kojeg je došao nego ga interesiraju i opcije koje mu možemo ponuditi u svrhu rješavanja njegova stomatološkog problema. Pored osnovnih informacija vezanih uz dijagnostiku njegova stomatološkog problema, pacijenta interesiraju materijali iz kojih se mogu izraditi nadomjesci, tijek njihove izrade, trajanje postupaka i, ono najvažnije – završni ishod postupaka, odnosno budući izgled pacijenta.

Svjesni smo da nam sve češće u stomatološke ordinacije dolaze pacijenti s estetskim odstupanjima sa željom za njihovom korekcijom, iako zapravo imaju u potpunosti intaktne, zdrave zube. U takvom slučaju potrebno je, ako za to postoji indikacija, provesti minimalno invazivne zahvate u kojima će se estetsko odstupanje ispraviti uz najmanje moguće oštećenje zubnog tkiva. Nerijetko takvi pacijenti izražavaju i nerealnu želju za postizanjem određenog izgleda koji stomatološkim zahvatom zapravo nije ni moguće postići. Nije potrebno suviše spominjati i vrlo bitnu ulogu utjecaja društvenih mreža na kojima se umjesto stomatologa pacijentima zapravo najčešće obraćaju laici koji na svoj način objašnjavaju i savjetuju, a to naravno vrlo često nije točno i negativno utječe na početni stav pacijenta. Isto je tako važan čimbenik kreiranja mišljenja o izgledu osmijeha na društvenim mrežama mogućnost postprodukcije i obrade slika u smislu naknadno dodanih promjena koje se vrlo često odnose na izrazito svijetle, opaktne i neprirodno bijele zube koji zapravo u prirodi uopće nisu takvi, a koji kod osoba koje to ne razumiju mogu kreirati nerealne želje za postizanjem istog. 

Naime, bez obzira na vrlo ubrzan razvoj materijala, tehnika i tehnologija u stomatološkoj struci, mi smo svjesni svih ograničenja naših postupaka i znamo što i kako možemo postići, ali uvijek postoji pitanje može li isto shvatiti i prihvatiti i naš pacijent. Dugogodišnje kliničko iskustvo naučilo nas je da nesrazmjer u shvaćanju rezultata postignutih stomatološkim postupcima u konačnici završava nezadovoljstvom pacijenta i nizom drugih komplikacija, pa i pravnih.

U tom je smislu stomatološka struka napredovala razvojem različitih komunikacijskih vještina i alata, ne samo onih verbalnih kojima pokušavamo na pacijentu razumljiv način objasniti svrhu, postupke, cilj i završni rezultat nego i vizualnih, poput navoštenih modela (wax-up) i kompozitnih predložaka u ustima pacijenta (mock-up), a u posljednje vrijeme sve više prisutnih i digitalnih, poput različitih programskih rješenja koja nude grafičke, 3D prikaze budućeg izgleda pacijenta.

U tom smislu posebnu skupinu naših pacijenata čine oni kod kojih postoji indikacija za provođenje postupaka izbjeljivanja zubi zbog nezadovoljavajuće postojeće boje zubne strukture. Naime, takvim pacijentima, a najčešće je riječ o mlađoj populaciji s potpuno zdravim i intaktnim zubima, ne možemo prikazati završno postignutu boju njihovih zubi izradom wax-upa ili mock-upa, a dosadašnji digitalni programi nudili su odličnu grafičku razinu simulacije promjene oblika, veličine i položaja zuba, ali ne i zadovoljavajuću promjenu boje. Ono jedino čime smo se do sada u tu svrhu koristili su različiti, najčešće nezadovoljavajući ključevi boja kojima se svakodnevno koristimo u stomatološkim ordinacijama, a koji ne posjeduju dovoljan raspon boja, pravilnu distribuciju boje i ne služe za prikaz i praćenje promjene boje zuba. Do sada je razvijen samo jedan ključ – VITA Bleachedguide 3D-Master (BG, Vita Zahnfabrik, Bad Säckingen, Germany), koji posjeduje logičan slijed, uniformiranu distribuciju boje i svjetlije opcije boja jer je razvijen tako da ponuđene boje u ključu posjeduju pravilnu i uvijek jednoliku promjenu svjetline i zasićenosti te stoga služi za praćenje promjena boje tijekom svih postupaka izbjeljivanja. Valja naglasiti da je pri postupku izbjeljivanja važno znati da njime boju mijenjamo tako da posvjetljujemo i istovremeno izbljeđujemo zubnu strukturu (smanjujemo intenzitet, odnosno zasićenost bojom) i da je navedene parametre moguće vizualno pratiti isključivo ključem boja koji zadovoljava navedeno, dok je to ostalim ključevima boja nemoguće i, što je najvažnije i netočno.

Međutim, za praćenje i procjenu uspješnosti izbjeljivanja nije dobro oslanjati se samo i isključivo na individualnu procjenu nas i pacijenta jer se često događa da pacijent zbog učestalog promatranja svojih zubi tijekom postupka na kraju baš i ne može pravilno procijeniti promjenu te naš postupak nepravedno proglašava neuspješnim. U tu svrhu veliki broj stomatologa fotografira početnu situaciju tako da fotografiju kasnije po potrebi može uspoređivati s dobivenim rezultatom, ali i pritom valja imati na umu da se promjena boje zuba na fotografijama može pravilno procijeniti jedino ako su fotografije uvijek slikane u istim uvjetima aparata, položaja pacijenta i osvjetljenja (standardizirane), što ponekad i nije suviše uspješno. 

Stoga su se u posljednjem desetljeću razvili različiti digitalni alati koji nam omogućuju pravilno objektivno postavljanje indikacija za postupak izbjeljivanja te praćenje promjena u boji zuba izražavajući parametre boje u brojevima. Tako svaku promjenu boje možemo matematički izračunati i izraziti brojem te izbjeći nepotrebne probleme dokazujući da je postupak izbjeljivanja bio uspješan u situaciji gdje pacijent tvrdi da ne vidi promjenu. Jedan od najčešće korištenih digitalnih alata svakako je digitalni spektrofotometar VITA Easyshade V (Vita Zahnfabrik, Bad Säckingen, Germany), koji se već niz godina upotrebljava ne samo za procjenu boje pri izbjeljivanju nego i u stomatološkoj protetici za određivanje boje prirodnih zuba i keramičkog materijala.

Na sajmu IDS 2021 održanom u rujnu ove godine VITA je predstavila najnoviju nadogradnju programa ovog spektrofotometra (novi modul) namijenjenu upravo za praćenje promjene boje tijekom različitih postupaka izbjeljivanja. Pored dosad već dobro poznatih funkcija kojima dobivamo informaciju o svjetlini, zasićenosti i nijansi te indeksu izbjeljivanja svakog izmjerenog zuba napredak nadogradnje očituje se u mogućnosti mjerenja indeksa izbjeljivanja na prednjih šest zuba, izražavanju prosječne vrijednosti istog (Slike 1. i 2.), prijenosu informacije na fotografiju pacijenta u besplatnoj i svima dostupnoj mobilnoj aplikaciji VITA mobileAssist (Slike 3. do 5.) i simulaciju mogućeg budućeg rješenja (Slika 6.). Valja napomenuti da je programsko rješenje i više nego zadovoljavajuće jer je simulacija (iako digitalna) vrlo realna i prirodna, što nije uvijek slučaj u različitim programima i predstavlja veliki napredak u digitalnoj tehnologiji.

Slika 1. Prikaz novog modula (svjetloplava ikona), sustavnog mjerenja indeksa izbjeljivanja na gornjih šest prednjih zuba i digitalno izražavanje dobivenih rezultata u mobilnoj aplikaciji. Radi se o inicijalnom mjerenju indeksa izbjeljivanja za potrebu postavljanja indikacije za izbjeljivanje. Prosječni indeks izbjeljivanja u ovog pacijenta iznosio je 16 (u rasponu vrijednosti indeksa od 1 do 29), a dobivena vrijednost ukazuje na indikaciju za izbjeljivanje.

Slika 2. 

Slika 2. Prikaz sustavnog mjerenja indeksa izbjeljivanja svakog pojedinog gornjeg prednjeg zuba.

Slika 3. Digitalno povezivanje mobilnog uređaja i spektrofotometra Easyshade V u svrhu prijenosa izmjerenih vrijednosti u mobilnu aplikaciju. Novi modul za sada funkcionira samo na mobilnim uređajima s IOSom.

Slika 4.

Slika 4. Digitalni protokol unosa fotografije i kliničkog mjerenja u mobilnu aplikaciju.

Slika 5.

Slika 5. Digitalna kalibracija i podešavanje unesene fotografije u mobilnu aplikaciju te označavanje područja u kojem će se simulirati promjena boje.

Slika 6. Digitalna simulacija promjene boje izražena u indeksu izbjeljivanja od početnog, klinički izmjerenog indeksa izbjeljivanja 16 udesno i ulijevo do krajnjih vrijednosti. Pritom je vidljiva promjena u boji zuba.

Opisani postupak moguće je provesti više puta, ovisno o vrsti izbjeljivanja, tako da je vrlo lako pamtiti prosječne vrijednosti i uspoređivati ih. Indeks izbjeljivanja predstavlja relativan broj koji izražava određenu razinu svjetline i zasićenosti koje se nalaze u obrnuto proporcionalnom odnosu, odnosno visoka vrijednost indeksa predstavlja nisku svjetlinu i visoko zasićenje (ono što oko promatrača vidi kao tamniji zub), a niska vrijednost indeksa visoku svjetlinu i nisko zasićenje (ono što oko promatrača vidi kao svjetliji zub). Logično, visoki indeks izbjeljivanja predstavlja indikaciju za postupak izbjeljivanja i tijekom njega ova bi vrijednost trebala postupno padati (Slika 7.), a boja zuba trebala bi postati svjetlija i manje intenzivna (Slika 8.). Sve simulacije moguće je digitalno poslati pacijentu i pohraniti u svoje datoteke.

Slika 7 a-c.

Slika 7. Prikaz sustavno klinički izmjerenih indeksa izbjeljivanja u novom modulu prije provedenog postupka izbjeljivanja (Slika 7.a), nakon tjedan dana nošenja udlage i izbjeljivanja 16-postotnim karbamidovim peroksidom noću (Slika 7.b) i nakon dva tjedna (Slika 7c). Kontinuirano praćenje pokazuje pad u vrijednosti indeksa izbjeljivanja, što dokazuje pozitivnu promjenu, odnosno porast svjetline i pad zasićenosti boje tretiranih zubi. 

Slika 8. Klinički prikaz boje zubi pacijenta prije izbjeljivanja (Slika 8.a) i rezultata nakon dovršenog dvotjednog postupka (Slika 8.b).

Ipak valja imati na umu da kompjuterskom simulacijom pacijentu pokazujemo buduću boju zuba koju je potrebno postići, što podrazumijeva da ne pretjerujemo u obećanjima i vodimo računa da pravilno postavljamo indikaciju i prema njoj odabiremo tehniku postupka izbjeljivanja, materijal i ono najvažnije – duljinu trajanja postupka do željenog rezultata. Također je važno i pacijentu napomenuti da se radi isključivo o simulaciji i da će se pravi rezultat moći izmjeriti na kraju kako mu ne bismo davali lažna obećanja. Vrlo se rijetko postupkom izbjeljivanja može postići indeks izbjeljivanja vrijednosti 1.

Kao što je na početku ovog članka naglašeno, većina naših kandidata za izbjeljivanje relativno su mlade osobe, digitalno vrlo vješte i ovaj im oblik komunikacije nije stran te svakako pridonosi njihovu uključivanju u postupak. Naši pacijenti vole biti dobro informirani, a svaki napredak u postupku izbjeljivanja (u obliku pada vrijednosti indeksa izbjeljivanja) za njih je motivirajući u krajnjem slučaju i za pravilno provođenje oralne higijene, čini ih zadovoljnima i jača njihovo povjerenje u stomatološki postupak i stomatologa.

Ne treba posebno napominjati da fotografije koje iz mobilne aplikacije šaljemo pacijentu nerijetko završavaju na društvenim mrežama, pacijenti se vole pohvaliti novopostignutom bojom zubi i za to često dobivaju pregršt pohvala. TO JE NEKO NOVO, MODERNO, DIGITALNO DOBA, I NEKI NOVI KLINCI.

Literatura:

1. Simsek H, Buyuk SK, Cetinkaya E, Tural M, Koseoglu MS.“How I whitenmy teeth”: YouTube as a patient information resource for teeth whitening. BMC Oral Health. 2020;1;20:183.

2. Paravina RD, Johnston WM, Powers New shade guide for evaluation of tooth whitening–colorimetric study.J Esthet Restor Dent. 2007;19:276-83.

3. Paravina New shade guide for tooth whitening monitoring: visual assessment. J Prosthet Dent. 2008;99:178-84.

4. Joiner A, Luo W. Tooth colour and whiteness: A review. J Dent. 2017;67S:S3-S10. 

5. Knezović Zlatarić D, Žagar M, Illeš D. A clinical study assessing the short-term efficacy of combined in-office/at-home whitening J Esthet Restor Dent. 2019;31:140-146.